PREDŠKOLSKI ODGOJ U NAŠICAMA

Preteča današnjeg našičkog vrtića je Prvo dječje «zabavište» u Našicama utemeljeno 31. kolovoza 1907. godine dozvolom Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu. Bilo je to privatno zabavište čija je vlasnica bila Josipa Karas, posebno osposobljena učiteljica za zabavišta sa završenim jednogodišnjim tečajem pri Učiteljskoj školi.

Zanimljivosti:

Za upis na tečaj kandidatkinje su morale ispunjavati nekoliko uvjeta, npr.: da su navršile 16 godina, da su prethodno završile nižu srednju školu, da su tjelesno potpuno zdrave i neporočne, neudane, da imaju glazbeni sluh i prikladan glas za pjevanje…

Ustrojstvo zabavišta

Dječje zabavište u Našicama ustrojeno je u skladu s tada važećim zakonskim propisima, konkretno na temelju Naredbe Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu o ustroju zabavišta od 19. prosinca 1878. godine. Najvažnije odredbe tog normativnog akta mogu se sažeto iskazati ovako:

– zabavište je primarno odgojna ustanova za djecu predškolske dobi;
– u zabavište se upisuju djeca s navršenom trećom godinom života;
– glavna je zadaća zabavišta da potpomaže i nadopunjuje kućni odgoj djece i priprema ih za školu;
– odgojna sredstva u zabavištu jesu: igre zabave, pjevanje, promatranje predmeta iz najbliže okolice, pripovijetke, pjesmice, ručni rad i lakši poslovi u vrtu;
-djeca u zabavištu borave dva do tri sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to svaki dan, osim nedjelje i blagdana;
– pod nadzorom jedne zabavilje u zabavištu može biti najviše četrdesetoro djece;
– osim prostorija, zabavište mora imati odgovarajući namještaj, opremu i druga sredstva za rad s djecom;
– za stručni rad zabavišta kao odgojne ustanove odgovorna je predstojnica zabavišta;
– visinu novčane naknade za pohađanje vrtića određuje vlasnik/vlasnica zabavišta;
– zabavište vodi službene knjige, i to: evidenciju polaska djece, spomenicu, urudžbeni zapisnik, knjigu inventara i knjigu posjeta.

Polaznici Dječjeg zabavišta u Našicama školske godine. 1907./08.

Program rada

Odgojna djelatnost našičkog zabavišta izvodila se u skladu s Programom rada za zabavišta od 28. studenog 1899. godine. Polazeći od tog službenog dokumenta, svako je zabavište radilo svoj operativni plan i program rada, uzimajući pri tom u obzir postojeće uvjete rada u ustanovi, mjesne prilike i ponuđena rješenja u «rukovođu», odnosno priručniku. Plan i program rada odobravao je školski nadzornik. Prema programu iz 1899. središnje mjesto u pedagoškoj praksi zabavišta zauzimale su: igra, zabava, smišljeno povezivanje igre s praktičnim i drugim aktivnostima, te rad na razvijanju uma i govora.Od igara najviše su se prakticirale igre s igračkama i igre s vršnjacima.

Zabave ili zanimanja (Beschaftigungen) bile su važno sredstvo odgojnog djelovanja jer su činile prijelaz od igre prema ozbiljnom radu. Putem zabava razvijale su se «duševne i tjelesne snage djeteta». S današnjeg kuta promatranja od pravog rada razlikovale su se po tome što kod njih rezultat rada nije bio u prvom planu, nego nastojanje usmjereno na postizanje tog rezultata. Dakle, važno je bilo da se radi, a manje bitno što će se postići.
Dječje aktivnosti ostvarivale su se tijekom zabava, često su se izmjenjivale i imale praktični karakter. Takve aktivnosti bile su npr. crtanje, modeliranje, građenje, pripovijedanje.

Za buđenje umnih sposobnosti i razvoj govora korišteni su sadržaji iz najbliže djetetove okoline. Preko tih sadržaja djeca su stjecala osnovna znanja o svakodnevnim predmetima, ljudima, prirodi, životu i radu ljudi itd. Pri tome nije bilo obuke u užem smislu te riječi, već je sve bilo postavljeno tako da dijete kroz zabavu i igru postupno širi svoj spoznajni vidokrug, upoznaje se sa svime što ga okružuje i govorom izražava sve što mu puni dušu i srce. U tu svrhu u zabavištu su se koristili: 1. zrenje (promatranje), 2. razgovor, 3. pripovijetka i 4. pjesma. Računanje i geometrija bili su također u programu kako bi djeca stekla osnovno matematičko predznanje brojanjem, redanjem i rukovanjem različitim predmetima.
Pored igre, zabave i aktivnosti, djeca su svakodnevno molila i slušala kraće tekstove vjerskog sadržaja. (2)
1,2   Kranjčev, B., Stota obljetnica prve predškolske ustanove u Našicama (1907.-2007.), izdavač: Dječji vrtić «Zvončić», Našice, 2007. godine

Društveno organizirani predškolski odgoj u Našicama započinje 1. travnja 1953. godine kada mjesno Društvo «Naša djeca» Našice otvara «Dječje zabavište». Gradska općina Našice 30. ožujka 1954. godine preuzima financiranje zabavišta i daje mu status odgojno-obrazovne ustanove pod nazivom Dječji vrtić gradske općine Našice sa svim pravima i obvezama koje imaju i škole. Šest godina našički vrtić se seli u razne prostore, od prostorija Škole učenika u privredi «starog» i «novog» dvorca  do konačnog useljena 1960. godine u svoju namjenski građenu zgradu.

Ubrzo novo sagrađeni vrtić kapacitetom nije zadovoljavao potrebe roditelja i djece, posebno za dugim boravkom te je 1977. godine završena dogradnja vrtića. Tada Našice dobivaju suvremeno i funkcionalno opremljen vrtić. Broj djece se svakodnevno povećavao i ubrzo u matičnom vrtiću Našice dostiže broj od 200 djece. Nedostatak prostora za boravak djece rezultirao je 2011. godine novom dogradnjom jedne sobe dnevnog boravka s pripadajućim sanitarijama.

Godine 1976. dolazi do integracije predškolskih ustanova na području  bivše općine Našice u jedinstvenu predškolsku organizaciju pod nazivom Dječji vrtić «Grigor Vitez» Našice s područnim vrtićima Đurđenovac, Koška, Feričanci a od 1986. i vrtić Podgorač. U to vrijeme jednim od oblika predškolskog odgoja obuhvaćeno je 27 naselja bivše općine Našice. U seoskim sredinama, gdje nema vrtića, predškolski odgoj od 150 sati odgojno-obrazovnog rada realizirao se u dva autobusa – «putujuća vrtića». Na ovaj se način program predškole realizirao do kraja pedagoške 1991./92. godine. 1993. godine vrtić mijenja naziv u Dječji vrtić Zvončić. 1997. izdvajaju se vrtići Đurđenovac i Koška a vrtiću se pripaja novoosnovani vrtić u Donjoj Motičini. 2015. izdvaja se i vrtić u Feričancima a 2020. dobivamo novi, namjenski građeni vrtić u Jelisavcu.

Danas vrtić u svom sastavu, uz matični vrtić Našice ima tri područna vrtića (Podgorač, Donja Motičina i Jelisavac). Jednim od oblika predškolskog odgoja obuhvaća preko 300 djece, od toga u primarnim programima oko 270 djece raspoređenih u 13 odgojnih skupina (Našice 9 skupina, u D. Motičini i Podgoraču po jedna mješovita odgojna skupina te u Jelisavcu dvije skupine). U Matičnom vrtiću od 9 odgojnih skupina jedna radi prema programu katoličkog vjerskog odgoja (od 2003.) Od kraćih programa realiziraju se: igraonica „Igre u vrtiću“ i rano učenje stranoga jezika (engleski jezik). Provodimo program predškole od 250 sati odgojno obrazovnog rada za djecu iz 15 mjesta koja gravitiraju Našicama kao i u općini Podgorač. Djeca predškole se u matični vrtić uz pratnju odgojiteljice prevoze autobusom. Prijevoz plaća osnivač vrtića (grad/općina). S djecom i za djecu radi oko četrdesetak radnika od toga 25 odgojiteljica (3 promovirane u zvanje odgojitelj mentor, 1 u odgojitelj savjetnik), pedagoginja savjetnica, psihologinja, tajnica, voditeljica računovodstva a na poslovima prehrane, čišćenja i tehničkog održavanja radi 10 radnika. Ravnateljica vrtića je Snježana Kanđera, magistra predškolskog odgoja.

Veličina slova
Kontrast