U vrijeme tehnološkog napretka djeci različite životne dobi ekrani su sve dostupniji, a trenutno vrijeme pandemije pogodovalo je još učestalijem korištenju ekrana i sadržaja koje oni nude. Roditeljima je često teško balansirati između zahtjeva koji se pred njih postavljaju, usklađivanja vlastitih potreba i potreba djece, stoga često pribjegavaju suvremenoj tehnologiji u nadi da će im olakšati stresnu svakodnevicu.

Činjenica je da su ekrani svuda oko nas i da ih je nemoguće izbjeći, no svakako treba osvijestiti i štetnost istih. Roditelji nažalost često smatraju da je upotreba tehnologije kod djece znak njihov mentalnih sposobnosti, oduševljeni su kako djeca brzo nauče sami „listati“ i „pretraživati“, te kako su brzo savladali strani jezik.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba provela je nacionalno istraživanje o izloženosti djece malim ekranima. Neki od podataka istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u kojemu je sudjelovalo 655 roditelja djece predškolske dobi, pokazuju da u dobi od 1 godine 58 % djece koristi elektroničke uređaje. S porastom dobi raste i broj djece koja koriste elektroničke uređaje, tako da u dobi od 6 godina sva djeca čiji su roditelji sudjelovali u istraživanju koriste elektroničke uređaje. Djeca u prosjeku uz različite elektroničke uređaje provode ukupno 2,42 sata radnim danom, te 3,03 sata vikendom. Za vrijeme obroka svako treće dijete ponekad koristi elektroničke uređaje, dok svako deseto dijete to čini često ili uvijek. Veliki broj male djece koristi ekrane bez nadzora, a za svako četvrto dijete pravila o korištenju u potpunosti izostaju.

Zbog čega je nešto što je djeci zabavno toliko štetno za njih? Dijete gledajući u ekran ne govori, stoga mozak uopće nije uključen u aktivnost produkcije govora, što rezultira sve većim brojem djece s usporenim razvojem govora te problemima u izgovoru pojedinih glasova. Nadalje, gledajući u ekran djeca imaju dvodimenzionalnu sliku što dovodi do usporenog razvoja dubinskog vida. Djeca ne razvijaju socijalne vještine – ne uspostavljaju kontakt s drugom djecom, ne druže se, ne uče se zauzimati za sebe, a smanjena je i komunikacija unutar same obitelji. Djeca često putem medija uče nasilna ponašanja – u različitim medijskim sadržajima nasilje je često predstavljeno kao jedini efikasni način rješavanja problema, djeca se poistovjećuju s nasilnim junacima, uočavaju da se nasilje ne kažnjava, nego se često čak i nagrađuje. Osim toga, medijski sadržaji koje djeca najčešće gledaju utječu na formiranje spolnih stereotipa. Naime, u takvim se sadržajima muški likovi najčešće pokazuju kao nadmoćniji i snažniji, imaju različitije uloge i zanimanja. Ženski se likovi najčešće prikazuju kao domaćice, prijateljice, bake, tete, kuharice, učiteljice, pjevačice, dadilje i slično. Medijski sadržaji također ograničavaju kreativnost djece a često dovode do smetnji pažnje i koncentracije. Osim brojnih štetnih utjecaja na mentalno zdravlje, dugotrajna izloženost ekranima utječe i na fizičko zdravlje jer smanjenje tjelesne aktivnosti često dovodi do pretilosti.

Što roditelji mogu učiniti? Postaviti djeci vremensko ograničenje za gledanje televizije, korištenje računala, tableta i ostalih elektroničkih uređaja. Ograničiti situacije u kojima se koriste elektronički uređaji ( ne koristiti ih za vrijeme obroka i neposredno prije spavanja). Kontrolirati sadržaje koje dijete gleda i ograničiti ih. Zajedno s djetetom razgovarati i komentirati sadržaje koje gleda kako bismo bili sigurni koju poruku dijete dobiva iz određenog sadržaja. Ne držati televizor, tablet ili mobitel u dječjoj sobi. Biti primjer djetetu, ne dopustiti da tehnologija bude središte Vašeg doma.

Što sve možete raditi umjesto da vrijeme provodite pred malim ekranima?

  • Izađite van – idite u šetnju, igrajte nogomet, košarku, vozite bicikl, crtajte kredama, igrajte lovice, skrivača, napraviti piknik, istražujte različite biljke i životinje
  • Uključite glazbu- pjevajte, plešite, napravite karaoke, izradite mikrofone
  • Čitajte- zajedno ili svatko za sebe, proučite ilustracije i sami osmislite priču
  • Crtajte- bojicama, flomasterima, vodenim bojama, temperama
  • Slažite slagalice ili kocke
  • Napravite šator od deka i jastuka
  • Igrajte se masom za modeliranje- plastelin, slano tijesto i slično
  • Osmislite predstavu s lutkama i plišancima
  • Igrajte društvene igre
  • Zajedno pripremite kolače
  • Uključite ih u pomoć u kućanskim poslovima – postavljanje stola, usisavanje, brisanje prašine, zalijevanje biljaka
Veličina slova
Kontrast